Linda Maraš Krapić

Soren Kierkegaard je egzistencijalistički filozof. Kierkegaard smatra da je čovjek osamljeni pojedinac te je njegova istina subjektivana, a konačna granica je smrt. Čovjekov život prolazi kroz tri razdoblja.

Gotov materijal

Soren Kiergegaard

Anita Ivanković Volarević, prof.

Kristina Hrga, prof.mentor

Perislava Bešić Smlatić

Orijentacija: gledanje filma https://www.youtube.com/watch?v=5pM6NFb4tqU

Nastavnička priprema

Etika i umjetna inteligencija

umjetna-inteligencij

Anita Ivanković, Volarević,prof.

I..Orijentacija: gledaju film   https://www.youtube.com/watch?v=cM0KwEFuA1I u grupama analiziraju film te uz pomoć pitanja razmjenjuju mišljenja:a) Zbog čega ljudi iskorištavaju ne-ljudske životinje?b) Razmislite o Singerovoj tezi: Ne čini životinji ono što ne bi činio sebi.II Konceptualizacija: Vođenim pitanjima učenici dolaze do istraživačkog pitanja:- Postoji li ne-ljudske životinje  isključivo radi ljudske koristi?- Gdje je granica između zadovoljenja potreba i iživljavanja nad ne-ljudskim životinjama?- Obrazložite imamo li pravo diskriminirati  pripadnike ne-ljudske životinje?- Ako smo u odnosu na ne-ljudske vrste nadmoćni  zadržavamo li pravo da im možemo raditi što hoćemo?- Vrijedi li teza: Kako je bilo do sada  možemo tako i dalje nastaviti (izrabljivati ne-ljudske životinje)- Zašto se diskriminirajuće ne ponašamo prema osobama od koji su primati vjerojatno inteligentnija bića (čovjek s izuzetno smanjenim kognitivnim sposobnostima)?- Zašto o nekim ne-ljudskim životinjama skrbimo?- Ako prihvaćamo da je čovjek moralno biće a ne-ljudske životinje to nisu  što je s njihovom osjetilnošću?- Ako životniji priznajemo osjetilno  možemo li joj priznati prava?- Kakav odnos bi čovjek kao racionalno biće trebao izgraditi  prema ne-ljudskim bićima?III.Istraživačko pitanje: Trebamo li zanemariti prava životinja da bismo zadovoljili svoje potrebe?IV.Istraživanje: Učenici su u grupama istraživali različite etičke koncepcije koje se bave antropocentričkim i ne-antropocentričkim pristupom (utilitarizam  teorije zaštite prava životinja)V.Zaključak: Na temelju istraživanja učenici povezuju novo znanje s prethodnim iskustvom te obrazlažu svoj odgovor.VI.Rasprava: Učenici ne prihvaćaju specizam (antropocentrički pristup) jer opravdava okrutnost prema ne-ljudskim životinjama u bilo kojem kontekstu zbog hrane  medicine  zabave. Većim djelom rasprava je bila usmjerena prema utilitarizmu prema kojem moramo uzeti u obzir ne samo interese ljudi. Betnham smatra da kod ne-ljudskih životinja  nije relevantno je li mogu razmišljati ili govoriti  već mogu li patiti? Iznosili su slučajeve u kojima one pate. Ukazivali su na čovjekovo licemjerje koje često dolazi pod nazivom "prirodno uzgojeno".  Dotaknuli su se teorije Singera  P. i Regana T   koji također smatraju da životinje mogu patiti  imati potrebe i interese koji su slični čovjekovima te da životinje imaju vrijednosti koje proizlazi iz njihove svijesti. Smatraju da životinje trebaju imati svoja prava i zaštitu života. Usuglasili su se  da životinje kao bića iako nisu u potpunosti jednaki ljudima  trebamo ih tretirati prema etičkim odrednicama jednakosti te bi trebale biti zaštićeni.

Etika i životinje

etika-i-zivotinje

Kristina, Hrga,prof.mentor

Anita Ivanković Volarević

 ekocentrizmom  biocentrizmom  patocentrizmom do etike odgovornosti  dubinske ekologije.

V.Zaključak: Na temelju istraživanja učenici povezuju novo znanje s prethodnim iskustvom te obrazlažu svoj odgovor.

VI. Rasprava: Nakon istraživanja svoja saznanja su predstavljali razredu u formi koju su izabrali. Rezultate  su uspoređivali i o njima raspravljali. Rasprava se temeljila na dvije teza. Prvom tezom su smatrali da čovjek nema odgovornost pram budućih generacija nego isključivo prema prirodi. Priroda ima svoja prava. Ako je iskorištavamo onda on njoj moramo brinuti  Čovjek nema moralnu obvezu spram onoga tko ne postoji. Ne možemo predvidjeti zbivanja u budućnosti  ni interese ljudi koji će postojati u budućnosti. Oni mogu biti u suprotnosti o našim razmišljanjima o njima. Druga teza se temeljila na čovjekovoj odgovornosti prema budućim generacijama. Smatraju da promišljanje o moralnom djelovanju prema okolišu i njegovoj primjeni mora uključivati i pitanje odgovornosti prema budućim generacijama pozivajući se na deontološku etiku.

Etika i okoliš (priroda)

etika-i-okolispriro

Zrinka Vukojević Tomašić

Rješavanjem ovoga zabavnoga kviza provjerit ćete svoje znanje iz estetike.

Pub kviz - estetika

Slikom i upitima promislimo o etičkim stavovima.

 Etika prava, etika srca i individuum

promisljanje-o-etick

Marina Kasa

Interaktivna prezentacija koja  potiče aktivnost učenika  a sadrži pitanja otvorenog tipa  pitanja za analizu filozofskog teksta  asocijacije  pitanja koja potiču učenika da samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje i pitanja koja potiču učenika da analizira probleme u svijetu povezane s filozofijom društva  politike i prava te sagledava mogućnosti njihova rješavanja kkoristeći filozofsku analizu i argumentaciju.  Odgovore i povratnu informaciju o riješenosti navedenih elemenata i progresu učenika  nastavnik dobiva u realnom vremenu  a učenici dobivaju povratnu informaciju. 

Uz prezentaciju se nalaze i ulomci iz izvornih djela koje učenici čitaju i analiziraju vođeni pitanjima koja se nalaze uz filozofski tekst. 

Teorije društvenog ugovora 

Na poveznici se nalazi križaljka s pojmovima iz prve dvije cjeline kurikuluma filozofije: Postojanje i svijet i Spoznaja i znanje. 

Ontologija i epistemologija - pojmovi

pojmovi

Ovaj materijal služi kao predložak nastavniku za prezentaciju  Kantove etiku.

Filozofija